Tvornica na tornju Novo!
0 preuzimanja
U bajoslovnoj zemlji neograničenih mogućnosti bio mnogostruki milijarder, čovjek čudak, koji je mislio da se novcem sve može. Pozvao on tako svoga graditelja, neobično sposobna čovjeka, koji je već stvorio remek-djela supermoderne tehnike. Njemu reče bogati čovjek da želi podići jedan toranj. Majstor kimnu. Naručilac zatim objasni da taj toranj mora imati promjer 4 metra. Graditelj opet kimnu. Milijarder nastavi: u tornju moraju biti ugrađene stube i hodnici, zatim dizala za gradnju i vodovodi. Pri tim riječima graditelj više nije kimnuo, nego se zamislio. Naručioca njegovo razmišljanje nije smelo: svoju zamisao je upotpunio: pri gradnji ne smije se upotrijebiti ni beton ni željezo. Sad graditelj nije više razmišljao. Iskolačio je oči, zablenuo se u toga čovjeka. No ovaj se ne dade smesti, već nastavi kako zid tornja ne smije biti deblji od pola metra, a visina 1500 metara! Pri tim riječima graditelj je zatvorio oči, a otvorio usta. "To još nije sve", završio je naručilac, "na tom tornju treba izgraditi potpunu jednu tvornicu": Posljednjih riječi graditelj više nije čuo. Uhvatila ga je strava, pobježe glavom bez obzira. Bio je posve uvjeren da se tome bogatašu razum pomutio. Takav toranj - besmislica! Neizvedivo - ni uz pomoć svih pravila i zakona matematike, fizike i kemije! Tlapnja!
Ta građevina ipak je stvarnost, tisuću puta umanjena u svakoj vlati raži. Sve mjere što ih je bogati čovjek označio svome arhitektu za svoju fantastičnu građevinu, vrijede podijeljene s tisuću - za raženu vlat. Ta vlat je ono arhitektonsko čudo koje je nemoguće oponašati, jer mu je visina uistinu četiri stotine puta veća od od njegova promjera. Sagrađena je bez betona i željeza. U žljebovima vlati nalaze se stube i hodnici. Tu su i dizala za hranu i vodovodi do vrška vlati, a gore na vlati smještena je prava kemijska tvornica, u kojoj se radi čovjekov svagdašnji kruh.
Milijuni klasova na ustalasalom polju dan i noć svjedoče o čudesnoj mudrosti i svemoći koja se očituje u cijeloj prirodi.
| Pregleda: | 2196 Pregleda |
| Preuzimanje: | 0 puta |
| Ažurirano: | 30. 09. 2019. |
Slični dokumenti
Što je za tebe Božić?
Jednom se prilikom okupiše životinje na vijećanje. Lisica upita vjevericu: "Što je za tebe Božić?"
Vjeverica odgovori: "Božić je za mene lijepo drvo s puno žaruljica i slatkiša za grickanje obješenih po granama."
Lisica će na to: "Za mene je Božić mirisna pečena guska. Bez nje nema Božića."
Medvjed promrmlja: "Medeni kolač! Za me je Božić ogroman mirisni medeni kolač!"
Umješa se i dugorepa svraka: "Ja sam za sjajne bisere, svjetlucave ukrase. Božić je blještavi sjaj!"
Vol je htio da se čuje i njegova: "Pjenušavo vino, to je Božić! Tako bih si rado natočio nekoliko boca."
Magarac zareve: "Hej vole, jesi li poludio? Pa Dijete Isus je najvažnije u Božiću, zar si zaboravio?"
Vol se zastidi, pogne svoju veliku glavu i reče: "Tko zna imaju li to ljudi na pameti?"
Bruno Ferrero
Prema grčkoj mitologiji nimfa Eho zaljubila se u prelijepog mladića Narcisa koji na nju uopće nije obraćao pažnju. Eho je venula od tuge sve dok od nje nije ostalo ništa osim glasa. Boginja Osvete osudila je oholog Narcisa da se zaljubi u svoj odraz u jezeru. Toliko je bio opčinjen sobom da je jednog dana upao u jezero i utopio se. Poslije Narcisove smrti, došle su Drijade - gorske vile - i vidjele da se jezero pretvorilo u vrč slanih suza. „Zašto plačeš?” - pitale su ga. „Oplakujem Narcisa”, reče jezero. „Ah, ne čudi nas što oplakuješ Narcisa. Mi smo stalno po šumi trčale za njim, a jedino si ti imalo prilike izbliza promatrati njegovu ljepotu.” “Narcis je bio lijep?” - iznenadi se jezero. “Tko bi to mogao znati bolje od tebe? Na tvoje se obale svakog dana naslanjao.” - odgovoriše Drijade. Jezero zašutje trenutak pa reče: „Oplakujem Narcisa, ne zbog njegove ljepote, već zato što sam, svaki put kada bi legao na moje obale, gledao kako se u dubini njegovih očiju zrcali moja vlastita ljepota.”
Oscar Wilde
Prepoznaješ li sebe u Narcisu ili u jezeru? OHOLOST JE TEŠKI GRIJEH IZ KOJEGA NASTAJU MNOGI DRUGI GRIJESI