Imendan na Božić Novo!
0 preuzimanja
Na Božić slave imendan: Božidar, Božo, Božena, Božica...
Najveći broj ljudi u Hrvatskoj koji nose ime Božidar, Božo, Božena... rođeno je upravo na sam Božić. Najviše ih je rođeno pedesetih godina prošlog stoljeća, a najmanje u novom tisućljeću.
Božidar je muško ime, gotovo u potpunosti hrvatsko. Značenje imena dolazi od staroga pridjeva boži - božji i dar. Božidar je vrlo popularno ime, među prvih sto muških imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko osam tisuća osoba koje nose ovo ime. Većina osoba koje se zovu Božidar žitelji su Zagreba (ukupno preko tisuću), Splita (preko dvjesto) te Rijeke (preko dvjesto). S obzirom na broj stanovnika, Božidar najčešće je ime među stanovnicima Lobora gdje se svaki šezdeseti stanovnik tako zove.
Božo je muško ime, koje u Hrvatskoj većinom nalazimo među Hrvatima te manje među Srbima. Ime je izvedeno iz imena Bogdan. Božo je vrlo popularno ime, među prvih sto muških imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko sedam tisuća osoba koje nose ovo ime. Većina osoba koje se zovu Božo žitelji su Zagreba (ukupno oko tisuću), Splita (preko tristo) te Dubrovnika (preko sto). S obzirom na broj stanovnika, Božo najčešće je ime među stanovnicima Civljana gdje se svaki dvadeseti stanovnik tako zove. Božena je žensko ime, gotovo u potpunosti hrvatsko. Značenje imena dolazi od korijena i božja.
Božena je dosta često ime, među dvjesto najčešćih ženskih imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko četiri tisuće imenjakinja. Većina osoba koje se zovu Božena žitelji su Zagreba (ukupno oko tisuću), Varaždina (preko sto) te Splita (preko sto). S obzirom na broj stanovnika, Božena najčešće je ime među stanovnicima Jesenja gdje se svaki dvjestoti stanovnik tako zove.
izvor: http:imehrvatsko.net
| Pregleda: | 4428 Pregleda |
| Preuzimanje: | 0 puta |
| Ažurirano: | 18. 11. 2019. |
Slični dokumenti
Grof Nikola Monte Mellini napisao je godine 1709. nekoliko stihova i rečenica s lijepim željama za Božić te poslao svojim prijateljima i rodbini, stoga se smatra izumiteljem božićnih čestitki. Iako je zamisao bila lijepo prihvaćena slanje čestitki za Božić proširilo se tek u 19. stoljeću kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s prigodnim crtežima.
Rijetko se tko posljednjih desetljeća nije našao u situaciji da pri čestitanju Božića ne zna koji pridjev upotrijebiti, čestit ili sretan. Ne želimo biti isključivi jer se posljednjih godina upotrebljavaju oba načina čestitanja (i sretan Božić i čestit Božić), te su time na neki način oba legitimna, a s vremenom će se zadržati onaj koji govornicima bude bliži i razumljiviji.