Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi

Split, 21. veljače 2009.

Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije priredio je stručni skup za sve vjeroučitelje u školi na temu “Kristocentričnost vjeronaučne nastave”, u subotu 21. veljače u prostorijama Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu.

 strucni skup vjeronauk 2009 2

Molitveni početak pripremila je vjeroučiteljica Obrtničke škole u Splitu Brankica Galić. Okupljenim vjeroučiteljima kojih je bilo oko dvjesto, a pridružili su im se i vjeroučitelji Hvarsko-bračko-viške biskupije zajedno sa svojim predstojnikom don Milijem Plenkovićem, najprije se pozdravnim riječima obratio predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš. U uvodnoj je riječi mr. Periš naglasio važnost teme zaključivši da osoba Isusa Krista osvjetljava i objedinjuje sve sadržaje kršćanske kateheze premda se to na prvi pogled ne bi moglo zaključiti. „Temeljna je zadaća kateheze i vjeronauka dovesti učenike u bliskost s Isusom Kristom, da upoznaju, slave, žive i razmatraju Kristovo otajstvo“, istaknuo je mr. Periš.

Vjeroučitelje je potom pozdravio i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je, između ostaloga, istaknuo kako ovakvi susreti imaju svoje ljudsko i vjerničko značenje. Potom je naglasio važnost ove teme budući da se u otajstvu Isusa Krista susreću teologija i antropologija. Kateheza, ustvari, primarno i jest naviještaj Isusa Krista. Nadbiskup je upozorio da je Isus Krist, prema sv. Pavlu, mjera čovjekova rasta i sazrijevanja te da mu je drago da se ovakva tema obrađuje upravo u godini sv. Pavla. Naime, nitko nije toliko stavio Isusa Krista u središte vlastitoga života i poslanja kao sv. Pavao. Pavlov kristocentrizam je do te mjere naglašen, istaknuo je nadbiskup, da je sv. Pavao mogao reći: „Živim, ali ne više ja, nego u meni živi Isus Krist.“

strucni skup vjeronauk 2009 1Predavanje o temi “Isus Krist – središte kršćanskog navještaja” održao je prof. dr. don Mladen Parlov, profesor na KBF-u u Splitu. Predavač je svoje izlaganje podijelio u tri dijela. U prvom je progovorio o kristocentrizmu kršćanske teologije, potom o kristocentrizmu kršćanske duhovnosti te napokon o kristocentrizmu kateheze. Govoreći o kristocentrizmu kršćanske teologije dr. Parlov se pozvao na nauk Drugoga vatikanskog sabora koji u svojim dokumentima ističe središnjost otajstva Isusa Krista na svim razinama. Budući da je Isus, nastavio je prof. Parlov, «Početak i Svršetak», «prvorođenac među mnogom braćom», «Put, Istina i Život» te budući da «nitko ne dolazi Ocu osim po njemu», od životne je važnosti poznavati izvorni Isusov lik, tj. upoznati Isusa kakav je doista bio, upoznati što je zaista rekao i učinio, jer sve to ima spasenjsko značenje i za nas danas. U potrazi za izvornim Isusovim likom pozvao je slušatelje da rado uzmu u ruke knjigu pape Benedikta XVI. „Isus iz Nazareta“. Govoreći o kristocentričnosti kršćanske duhovnosti predavač je istaknuo kako postoje tri bitna elementa kršćanske duhovnosti: preporođenje/obraćenje, koje svoj vrhunac ima u sakramentu krštenja, a koje je ujedno početak duhovnog života; Duh Sveti, kao glavni djelatnik u duhovnom životu te, napokon, vrijeme. Premda je Duh Sveti –Posvetitelj glavni djelatnik u duhovnom životu, ipak središnja uloga pripada Isusu Kristu, jer je Krist cilj i model prema kojem Duh Sveti oblikuje nutarnji život kršćana. Duh Sveti kršteniku, u njegovoj najintimnijoj nutrini, priopćava snagu uskrsloga Krista omogućujući mu ne samo da prijeđe iz smrti u život, nego ga uvodi u bogatstvo odnosa koji vladaju u Presvetome Trojstvu. Duh uzdiže čovjeka na stanje «sina u Sinu», udjeljujući mu iste osjećaje kao u Kristu Isusu kako bi, poput Krista, mogao ljubiti Boga iznad svega, a sve drugo u Bogu i radi Boga. Duh Sveti, istaknuo je dr. Parlov, u vjernicima oblikuje lik Isusa Krista, tako da uistinu postaju «drugi Krist». Dakle, u središtu kršćanke duhovnosti, u kojoj je glavni djelatnik Duh Sveti, nalazi se osoba Isusa Krista. U trećem dijelu predavanja dr. Parlov se najprije kratko osvrnuo na novije crkvene dokumente koji ističu kristocentrizam kršćanske kateheze. Pozivajući se na apostolsku pobudnicu pape Ivana Pavla II. „Catechesi tradendae“, istaknuo je da se u „srcu kateheze nailazi na osobu, i to na osobu Isusa iz Nazareta… Bitni je i prvotni predmet kateheze ‘Kristova tajna’.“ Također je naveo kako i „Opći katehetski direktorij“ naglašava kristocentrizam evanđeoske poruke i to pod tri vida: najprije se ponavlja već donesena misao iz Catechesi traedende br. 5., naime da se u srcu kateheze nailazi na osobu Isusa Krista; potom da kristocentrizam znači da je Krist u središtu povijesti spasenja koju izlaže kateheza; te se naglašava da kristocentrizam znači da evanđeoska poruka ne dolazi od čovjeka, nego od Boga. U nastavku je prof. Parlov istaknuo bitne elemente ispravnoga kristološkog navještaja: 1) navještaj treba poći od povijesti Isusa Krista; 2) treba istaknuti aktualnu Kristovu prisutnost u Crkvi i svijetu; 3) navijestiti da je Isus Krist jedini i apsolutni Spasitelj ljudi; 4) da se to spasenje ostvaruje u i po Crkvi. U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako svaki vjeroučitelj treba živjeti kristocentrizam na osobnoj vjerničkoj razini te da će to nužno imati odjeka na katehezi.

Nakon izlaganja uslijedile su pedagoške radionice na temu “Kristocentrična dimenzija vjeronaučnih sadržaja u didaktičko-metodičkoj primjeni”. Srednjoškolski vjeroučitelji u pedagoškoj su radionici izrađivali pripreme za nastavne jedinice Prijateljstvo (2. godište) i Obitelj – temeljna zajednica života (2. godište).

strucni skup vjeronauk 2009 3

Završna je točka stručnoga skupa bila predstavljanje Nacionalnoga okvirnog kurikuluma kojeg je vjeroučiteljima predstavila profesorica Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje. Istaknula je kako već Obnovljeni Program katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi (Zagreb, 2003.) nastavu koncipira po načelima kurikularnog programiranja, koji daje potreban sustav i okvir vjeronaučne nastave i ostavlja prostor slobodi i kreativnom radu vjeroučitelja, osobito u izradi izvedbenog, a potom mjesečnog plana i programa u konkretnim školama. U izvedbi vjeronaučnog kurikuluma u središtu su učenici, različitost životnih prilika u kojima žive i ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva koji trebaju biti usklađeni s mogućnostima, potrebama i interesima učenika i njihova vjerskog odgoja, zaključila je viša savjetnica Marunčić. Susret je završio zajedničkom raspravom.

Silvana Burilović

Zanimljivosti

Dizajn odora papine Švicarske garde pripisuje se Michelangelu osobno.

Humor

Zašto pogrebna vozila nemaju rotacijska svjetla? Nema potrebe – ništa nije hitno!

Poslovice

Dobar slikar ne daje ime svojoj slici, loš mora. (Poljska)