Ravnoteža u mreži globalnih promjena. Kako se to može postići pomoću TCI-a?

Split, 21. do 25. veljače 2025.

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu u suradnji s Institutom Ruth Cohn iz Austrije te Agencijom za odgoj i obrazovanje organizirao je seminar na temu Ravnoteža u mreži globalnih promjena. Kako se to može postići pomoću TCI-a? koji je održan u Splitu, od 21. do 25. veljače 2025.

Seminar su vodili dr. sc. o. Hermann Kügler, pastoralni psiholog i predavač na Institutu Ruth Cohn u Berlinu i prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, sveučilišna nastavnica religiozne pedagogije i katehetike na KBF-u u Splitu. Na seminaru je sudjelovalo dvadesetak polaznika različitih zanimanja, životne dobi i iskustva rada u TCI-u. Osobitu dinamiku i svježinu u rad grupe unijeli su studenti KBF-a.

Cilj seminara bio je osnažiti voditeljske kompetencije polaznika u radu s različitim grupama. Tijekom osamnaest radnih jedinica sudionici seminara imali su prigodu promišljati o različitim temama vezanim uz kompetenciju vođenja. Jedna od važnih tema bila je uvažavanje „globe“, četvrtog elementa TCI-a, koji obuhvaća ljude i događaje izvan TCI grupe, ali utječe na grupu. Zatim bilo je riječi o fazama razvoja grupe te o činjenici da način vođenja grupe može kočiti ili poticati razvoj pojedine grupe. Na osobit način obrađen je i postulat smetnji u grupi, koje prema TCI-u uzimaju prednost te stoga trebaju biti uključene u proces učenja.

 

Zadnji dan seminara sudionici su posjetili Šibenik u kojem su najprije slavili sv. misu u crkvi Gospe vanka Grada, a radni dio održan je u franjevačkom samostanu uz crkvu. Nakon zajedničkog ručka posjetili su crkvu sv. Lovre u kojoj se nalazi grob Službenice Božje majke Klare Žižić, utemeljiteljice najstarije izvorne hrvatske redovničke zajednice Družbe sestara franjevki od Bezgrješne sa sjedištem u Šibeniku. Druga nezaobilazna postaja bila je katedrala sv. Jakova, spomenik vjere i kulture, najznačajnije graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske, koje je zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.

TCI seminar završio je podjelom potvrda o stručnom usavršavanju koje su izdali Institut Ruth Cohn i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu te Agencija za odgoj i obrazovanje. U ime organizatora potvrde su podijelili prof. dr. sc. Šimun Bilokapić, dekan KBF-a i dr. sc. o. Hermann Kügler. Radost zajedništva, rada i učenja te pozitivna recepcija i zadovoljstvo sudionika konceptom TCI-a, razlozi su zbog kojih se što se svake godine sve više zainteresiranih uključuje u ovo vrijedno cjeloživotno učenje.

Sabina Marunčić

 

Zanimljivosti

Najmlađi roditelji u povijesti živjeli su u Kini. Roditeljima su postali 1910. u dobi od 8 i 9 godina.

Humor

Na Havajima uzimaju drugi pokrivač. +18°C Dalmatinci, Talijani i Grci uključuju grijanje. +15°C Dalmatinci panično kupuju drugu jaknu od perja s kapuljačom. +10°C Dio životinja priprema se za zimski san. +5°C Dalmatinci masovno odlaze na bolovanje. 0°C Talijanski automobili ne mogu upaliti. -1°C Dah se jasno vidi, a Rusi jedu sladoled i piju hladno pivo. -10°C Francuski automobili ne mogu upaliti. -12°C Politicari počinju pričati o beskućnicima. -15°C Američki automobili ne mogu upaliti. -20°C Dah se može, ne samo vidjeti nego i čuti. -25°C Japanski automobili ne mogu upaliti. -29°C Njemački automobili ne mogu upaliti. -30°C Rusi zakopčavaju gornje gumbe na košuljama. -35°C Ni jedan normalni automobil ne može upaliti. -40°C Ruski automobil ne može upaliti. -50°C Mnogi stanovnici Helsinkija umiru od hladnoće. -60°C U Moskvi zakopčavaju kapute, navlače šubare i rukavice. -80°C Čak i odvjetnici zavlače ruke u vlastite džepove. -100°C Oceani su pokriveni višemetarskim ledom te izumire posljednja flora i fauna na zemlji. -120°C Alkohol se smrzava, a Rusi padaju u tešku depresiju. -273,15°C Takozvana “apsolutna nula” prekida kretanje elementarnih čestica u svakoj materiji. Sa smrznutim suzama na licu, zadnji preživjeli Rus posljednjom snagom liže okamenjeni grumen votke.

Poslovice

Mnogima bi se dopao da se nisi trudio dopasti se svima. (Latinska poslovica)