U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, u suradnji s Nacionalnim katehetskim uredom HBK-a, upriličen je od 29. ožujka do 1. travnja stručni skup za vjeroučitelje voditelje županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetnike u hotelu “Kaktus” u Supetru na Braču.
Državni stručni skup s temom “Odgoj za medije”, na kojem je sudjelovalo oko stotinu vjeroučitelja iz hrvatskih (nad)biskupija, održan je u sklopu trajnoga stručnoga usavršavanja vjeroučitelja vanjskih suradnika Agencije za odgoj i obrazovanje i onih koji su napredovali u viša zvanja. U znak dobrodošlice, a nakon mise koju je u župnoj crkvi Navještenja Marijina slavio župnik Andro Ursić, upriličen je dramsko-glazbeni program pod nazivom “Pasionska igra”, u izvedbi mladih pod vodstvom vjeroučiteljice s. Dominike Šašo na oduševljenje svih nazočnih.
Podravljajući sudionike stručnoga skupa u ime Agencije za odgoj i obrazovanje viša savjetnica za vjeronauk iz Splita prof. Sabina Marunčić ustvrdila je da su mediji kao moćna sredstva nezaobilazni i u nastavi vjeronauka, te ih kao takve treba upoznati i znati se njima koristiti. “Mediji često potkopavaju i ruše ono što roditelji i učitelji grade. Mediji prenose i pozitivne i poticajne poruke. Oni su prozor otvoren u svijet. Oni su sredstva i ovise o načinu kako se njima koristimo”, istaknula je prof. Marunčić, podsjetivši kako su vjeroučitelji, u skladu s Općim katehetskim direktorijem, “pozvani uložiti ozbiljan napor u upoznavanju medija kako bi se njima kvalificirano koristili.”
Osvrnuvši se na važnost i aktualnost teme stručnoga skupa, viši savjetnik pri NKU HBK-a i predstojnik Katehetskoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. Josip Periš istaknuo je da su se “kerigma i kateheza prve Crkve oslanjale na živu riječ, dok se otkrićem tiska dogodila kulturna revolucija kojom je knjiga postala glavni medij”. Upozorivši na opasnosti medija koji su, istaknuo je, nositelji novoga mentaliteta i kulture, a nerjetko i sredstva manipuliranja, pozvao je vjeroučitelje da “u svijetu društvenih komunikacija prihvate medije i koriste se njima kao sredstvima u evangelizaciji i vjeronaučnoj pouci, odgajajući za medije povjerene im učenike.” Upozorivši kako mediji ističu užitak, konformizam i religiozni indiferentizam, poručio je kako nije istinito ono što je istinito, nego ono što mediji ističu i prikazuju. Unatoč tomu, mr. Periš pozvao je vjeroučitelje da ne demoniziraju suvremenu kulturu i medije, već se njima služe kao sredstvima koja mogu biti od pomoći.
U ime župe sv. Petra i grada Supetra sudionike skupa pozdravio je vlč. Andro Ursić zaželjevši im da suvremene medije u vjeronaučnome radu skladno povežu s osobom vjeroučenika. Hvarski biskup Slobodan Štambuk u pozdravnoj je riječi ustvrdio da onaj tko ima medije ima i vlast, te da nije uvijek istina ono što mediji predstavljaju za istinu, zaželjevši pri tome vjeroučiteljima da pronađu koristan put prema medijima.
O etici i moralu u suvremenim medijima izlaganje je održao mr. Ivica Šola, kolumnist Glasa Slavonije, upozorivši da su suvremeni mediji etički indiferentni, te da ih ne zanimaju ni etika ni odgovornost: “Svrha medija nije ni dobro ni zlo, kao ni informacija. Njihova je prvenstvena svrha zaraditi novac, dok je vijest kolateralni učinak. Mediji se kreiraju tako da donose što veću zaradu, a što manje istine”, upozorio je ustvrdivši kako možemo govoriti samo o etičnosti i moraju ljudi koji rade u medijima. Osvrnuvši se na medije u kontekstu suvremenoga hrvatskoga društva, predavač je istaknuo kako medijima vlada tržišni fundamentalizam: “Mediji ne zagovaraju istinu, ali ni laž. Oni ne zagovaraju dobro, ali ni zlo. Svaka informacija je posljedica obrade, a svrha svakoga medija je što atraktivnije prenošenje informacije, bez interesa za istinom”, ustvrdio je mr. Šola, zaključivši da su mediji blagodat ukoliko je suvremeni čovjek kritički postavljen prema njima.
Predavanje “Manipuliranje potrebama mladih” održao je dr. Zlatko Miliša sa Sveučilišta u Zadru izloživši tri temeljne funkcije medija: informativnu, obrazovnu i zabavnu. Ustvrdio je kako su sve tri uloge svedene na tzv. manipulativnu, koja se sastoji u prijevari i zavođenju korisnika s ciljem “stvoriti od pojedinaca gomilu usamljenika”. Govoreći o diktaturi relativizma, suvremenome problemu, predavač je upozorio da su sve stvarnosti, od obitelji preko škole do Crkve izložene kritici kroz rušenje autoriteta: “Ako se želi propast obitelji, treba dopustiti djeci da čine što žele. Nitko u tome toliko dobro ne uspjeva koliko mediji, čija je temeljna uloga ‘ubiti’ empatičnost kod korisnika i svaki oblik kritike.” Govoreći o medijskoj ovisnosti podsjetio je da je 25% mladih 7. i 8. razreda dnevno više od 1,5 sati uz mobitel, dok je 12% mladih više od 5 sati pred televizijom, upzorivši pri tome da “mediji sve više postaju glavni agens socijalizacije iz čega iziskuju školu, obitelj, te tako utječu na formiranje vrijednosti i ponašanje mladih generacija”.
O medijskim kompetencijama i odgoju za medije govorila je prof. Mirela Tolić, znanstvena novakinja na Odjelu za pedagogiju Sveučilišta u Zadru istaknuvši da medijska kompetencija uključuje sve aktere u odgojno-obrazovnome procesu, i to na svim razinama školskog sustava. Euharistiju za sve sudionike stručnoga skupa slavio je biskup Štambuk poručivši okupljenim vjeroučiteljima da budu zaštitnici i čuvari tradicionalnih vrijednosti u vremenima kada se one medijski napadaju i smatraju konzervativnima. Na kraju misnoga slavlja župnik Ursić ukratko je vjeroučiteljima predstavio župu i župnu crkvu, a zatim su posjetili muzej pri župi i galeriju “Ivan Rendić” s kojom ih je upoznala voditeljica prof. Gita Dragičević.
Viši savjetnik za hrvatski jezik iz Splita prof. Srećko Listeš govorio je o suvremenim medijima u nastavi i njihovoj primjeni u nastavnome procesu. Govoreći o komunikaciji upoznao je sudionike skupa s komunikacijskim procesom pošiljatelj – poruka – primatelj, te o razvoju različitih komunikacijskih tehnologija. Prof. Zdenko Kobešćak, vjeroučitelj iz OŠ u Brestovcu Orehovečkomu kroz projekt Udruge za promicanje aktivizma, djece i mladih i međugeneracijeske povezanosti “Angeljeki” iznio je primjer iz prakse kako aktivirati javnost i lokalne medije za promicanje dobroga.
Prof. Mirjana Kazija, viša savjetnica za stručne suradnike iz Rijeke govorila je o dječjim pravima i demokratizaciji škole utemeljivši izlaganje na temeljnim dokumentima o dječjima Pravima (UN-ova Povelja o pravima djeteta iz 1959. i Konvencija o pravima djeteta iz 1989.). Ustvrdivši kako djeca predstavljaju ranjivu skupinu koja zahtjeva posebno regulirana i naglašena prava, upozorila je i na oblike kršenja dječjih prava, od eksploatacije djece do tjelesnoga i spolnoga zlostavljanja. Prema podatcima MZOŠ iz 2006./2007. šk. god. policija je intervenirala u našim školama 307 puta, zdravstvene službe su intervenirale 155 puta u srednjim školama, u osnovnima 208 puta, dok su socijalne službe reagirale 319 puta u osnovnim, a 117 puta u srednjim školama. Na kraju izlaganja podsjetila je kako postoje dvije vrste prava koje se primenjuju na djecu: protektivna i participativna.
Uz predavanja i tematske rasprave, u tijeku trodnevnoga seminara upriličene su i pedagoške radionice: “Svjedočenje vjere u javnim medijima” (Ivica Ursić), “Kako pridobiti medije za promicanje vlastitih ideja” (Anita Delaš) i “Djeca i mediji” (Mirjana Kazija). Uz nekoliko predstojnika biskupijskih katehetskih ureda, u radu stručnoga skupa sudjelovali su viši savjetnici za vjeronauk: Gordana Barudžija iz Zagreba, Ankica Mlinarić iz Osijeka i Tomislav Tomasić iz Rijeke. Stručni skup završio je kratkim izletom vjeroučitelja koji su tom prilikom posjetili Brački muzej u Škripu s kojim ih je upoznala prof. Andrea Matoković iz Centra za kulturu Brač i starohrvatski lokalitet sv. Vida na Vidovoj gori.
Jadran Bašić