Tvornica na tornju Novo!

0 preuzimanja

toranj_clipartU bajoslovnoj zemlji neograničenih mogućnosti bio mnogostruki milijarder, čovjek čudak, koji je mislio da se novcem sve može. Pozvao on tako svoga graditelja, neobično sposobna čovjeka, koji je već stvorio remek-djela supermoderne tehnike. Njemu reče bogati čovjek da želi podići jedan toranj. Majstor kimnu. Naručilac zatim objasni da taj toranj mora imati promjer 4 metra. Graditelj opet kimnu. Milijarder nastavi: u tornju moraju biti ugrađene stube i hodnici, zatim dizala za gradnju i vodovodi. Pri tim riječima graditelj više nije kimnuo, nego se zamislio. Naručioca njegovo razmišljanje nije smelo: svoju zamisao je upotpunio: pri gradnji ne smije se upotrijebiti ni beton ni željezo. Sad graditelj nije više razmišljao. Iskolačio je oči, zablenuo se u toga čovjeka. No ovaj se ne dade smesti, već nastavi kako zid tornja ne smije biti deblji od pola metra, a visina 1500 metara! Pri tim riječima graditelj je zatvorio oči, a otvorio usta. "To još nije sve", završio je naručilac, "na tom tornju treba izgraditi potpunu jednu tvornicu": Posljednjih riječi graditelj više nije čuo. Uhvatila ga je strava, pobježe glavom bez obzira. Bio je posve uvjeren da se tome bogatašu razum pomutio. Takav toranj - besmislica! Neizvedivo - ni uz pomoć svih pravila i zakona matematike, fizike i kemije! Tlapnja!

Ta građevina ipak je stvarnost, tisuću puta umanjena u svakoj vlati raži. Sve mjere što ih je bogati čovjek označio svome arhitektu za svoju fantastičnu građevinu, vrijede podijeljene s tisuću - za raženu vlat. Ta vlat je ono arhitektonsko čudo koje je nemoguće oponašati, jer mu je visina uistinu četiri stotine puta veća od od njegova promjera. Sagrađena je bez betona i željeza. U žljebovima vlati nalaze se stube i hodnici. Tu su i dizala za hranu i vodovodi do vrška vlati, a gore na vlati smještena je prava kemijska tvornica, u kojoj se radi čovjekov svagdašnji kruh.

Milijuni klasova na ustalasalom polju dan i noć svjedoče o čudesnoj mudrosti i svemoći koja se očituje u cijeloj prirodi.

Pregleda: 1360 Pregleda
Preuzimanje: 0 puta
Ažurirano: 30. 09. 2019.

Slični dokumenti

Tko je njegov otac
Tko je njegov otac

Sedamdesetih godina 19. stoljeća na jugoistoku SAD-a rodio se dječak koji nije poznavao svoga oca. Njega i njegovu majku mještani su gledali s prijezirom i mrmljali si u bradu: “Što ovi ne odu iz našega grada; tko je uopće otac malome?”

O d m o r
O d m o r

borŠetati u prirodi. Jesti kad si gladan. Spavati kad si umoran. Razgovarati s cvijećem i životinjama. Divno i - savršeno besplatno!

Od za živce pogubna radnog mjesta puna buke do prenapučene plaže pune buke i natrag, na prepune ulice pune buke do za živce pogubna radnog mjesta puna buke... Opuštenost, odmor, mir: pravi se odmor ne mjeri kilometrima ceste, nego satima tišine. Sreća odmora je u ispunjenoj radosti. Na sunčanu poljskom putu, u prozračnoj i svjetlom obasjanoj šumi može biti ljepše nego na Azurnoj obali! Odmor! Sreća je bliže nego misliš. Odmor. Dođi k sebi! Potraži tišinu. Nađi mir. Ovdje stanuje radost koja se izgubila zbog velike buke.

(Phil Bosmans)

Zanimljivosti

Jedna od najpoznatijih krvnih osveta (prikazuje se kao turistička atrakcija) odvijala se sredinom 19. stoljeća između obitelji patrijarha Randolph McCoy-a (Kentacky) i obitelji kapetana William Hatfield-a (Virginia). Sukob je odnio mnoge živote s obje strane a navodno je izbio oko vlasništva nad zalutalom svinjom. Eskalirao je nakon ženidbe Roseanne McCoy i Johnsona Hatfielda.

Humor

Za vrijeme propovijedi, koja se poprilično otegla, župnik načas prekine govor uz ispriku: – Nadam se da mi nećete zamjeriti, zaboravio sam sat na stolu. Iz pozadine se čuje duboki muški glas: – Ne brinite, velečasni, u sakristiji imamo kalendar…

Poslovice

Vreća škrtca nema vrha, a vreća rasipnika nema dna. (Rumunjska poslovica)