Plivanje u ledu na Bogojavljenje Novo!
0 preuzimanja
Usprkos temperaturama i od -40 °C prošle godine je u Rusiji u kupanju na Bogojavljenje koje istočne crkve slave 19. siječnja sudjelovalo oko 160 tisuća ljudi.
[caption id="attachment_26868" align="aligncenter" width="602"]
Usred zime buše se rupe u ledu, a tisuće ruskih pravoslavnih kršćana okupljaju se kako bi uronili u ledenu vodu te proslavili blagdan Bogojavljenja. (Tverska oblast, Rusija 2015.) - TASS-PHOTO[/caption]
Nakon što je Rusija primila kršćanstvo 988. godine, Bogojavljenje je postalo jedan od najvažnijih blagdana. Dan uoči Bogojavljenja, 18. siječnja, na rijekama i jezerima su se otvarali „jordani” - otvori u ledu u obliku križa koji su naziv dobili po rijeci Jordan. Naime, istočne crkve na blagdan Bogojavljenja stavljaju naglasak na Isusovo krštenje. Svećenik posvećuje vodu u jordanu tako što uz molitvu tri puta zaroni križ u vodu.
[caption id="attachment_26862" align="aligncenter" width="603"]
Regija Vologd, Rusija TASS-PHOTO[/caption]
S vremenom se proširilo vjerovanjem da čovjek koji na Bogojavljenje tri puta zaroni u otvor u ledu sa sebe „spere” grijehe koji su se nakupili tijekom godine i stoga na tisuće pravoslavnih vjernika, a i onih koji nisu vjernici, plivaju u ledenoj vodi ili izvrše obred trostrukog zaranjanja.
[caption id="attachment_26861" align="aligncenter" width="602"]
Sankt-Peterburg - TASS-PHOTO[/caption]
U Moskvi se svake godine otvara sve veći broj opremljenih kupališta. Po pravilu, pored njih se nalaze tople svlačionice, a tu su i spasioci i liječnici.
| Pregleda: | 2399 Pregleda |
| Preuzimanje: | 0 puta |
| Ažurirano: | 18. 11. 2019. |
Slični dokumenti
Rijetko se tko posljednjih desetljeća nije našao u situaciji da pri čestitanju Božića ne zna koji pridjev upotrijebiti, čestit ili sretan. Ne želimo biti isključivi jer se posljednjih godina upotrebljavaju oba načina čestitanja (i sretan Božić i čestit Božić), te su time na neki način oba legitimna, a s vremenom će se zadržati onaj koji govornicima bude bliži i razumljiviji.
Grof Nikola Monte Mellini napisao je godine 1709. nekoliko stihova i rečenica s lijepim željama za Božić te poslao svojim prijateljima i rodbini, stoga se smatra izumiteljem božićnih čestitki. Iako je zamisao bila lijepo prihvaćena slanje čestitki za Božić proširilo se tek u 19. stoljeću kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s prigodnim crtežima.