Tridesetogodišnji Talijan pripovijeda: Sestra i ja stanujemo u istom dijelu grada, a ipak se vidimo tako rijetko. Majka u pismima postavlja uvijek isto pitanje: Kad si posljednji put vidio sestru?
Nevoljko sam joj otpisao: Prije tri mjeseca.
Nakon toga sam primio čudnu pošiljku. Majka mi je poslala prvu i treću stranicu pisma upućenoga i sestri i meni. Znao sam da su druga i četvrta kod sestre.
Od tada primamo barem jedno polovično pismo mjesečno.
I svaki put ga zajedno pročitamo. Ili kod nje ili kod mene.
Desetogodišnji dječak odlučio je početi trenirati judo, usprkos tome što je izgubio lijevu ruku u teškoj prometnoj nesreći.
Krenulo mu je dobro, i nije mu bilo jasno zašto ga je, nakon tri mjeseca treninga, sensei (učitelj) i dalje učio samo jednom potezu.
“Sensei, zar ne bih trebao učiti i druge poteze?”, pitao je.
“Ovo je jedini potez koji znaš, ali ovo je jedini potez koji trebaš znati.” - odgovorio je sensei.
Dječak nije razumio učitelja, ali mu je vjerovao.
Nekoliko mjeseci kasnije dječak je na svom prvom turniru vrlo lako pobijedio u prva dva meča. Treći meč se pokazao težim, ali nakon nekog vremena, njegov protivnik je postao nestrpljiv i otvorio se, na što je dječak spretno iskoristio svoj jedan jedini potez i dobio i taj meč.
S tri pobjede našao se u finalu.
Ovaj put, njegov protivnik je bio veći, jači i iskusniji. Izgledalo je da je dječak u potpunosti nadjačan. Sudac je pozvao time-out. Želio je prekinuti meč, ali sensei nije dopustio.
Ubrzo nakon što je borba nastavljena, protivnik je napravio pogrešku. Istog trena, dječak je iskoristio svoj uvježbani potez i pobijedio. Postao je prvak.
Na putu kući, dječak i sensei analizirali su sve borbe. Dječak je pitao: “Sensei, kako sam osvojio ovaj turnir sa samo jednim potezom?”
“Pa osvojio si ga iz dva razloga”, rekao je sensei. “Prvo, skoro si u potpunosti ovladao jednim od najtežih poteza u džudu. A drugo, jedina poznata obrana za taj potez je da te protivnik zgrabi za lijevu ruku.”
Dječakova najveća slabost postala je njegova najveća snaga.
Zanimljivosti
Nomadski narod Masai koji živi u Keniji i Tanzaniji vjeruje da njihov bog Engai proizvodi gromoglasne zvukove na vrhu svete planine Ol Doino Lengai. Planina je inače jedini aktivni vulkan ove vrste u svijetu – izbacuje sodu i tutnji. Posljednja erupcija bila je 1967. Masai stoljećima hodočaste u podnožje planine kako bi molili za kišu: Eng kare! Eng kare!
Humor
JEDNA CIGARETA SKRATI ŽIVOT 2 MINUTE! JEDNA BOCA ALKOHOLA SKRATI ŽIVOT 5 MINUTA! JEDAN RADNI DAN SKRATI ŽIVOT 8 SATI!
Poslovice
Ljudi se poznaju po znoju i po danoj riječi.
(Arapska)