Održana Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnim školama

Split, 29. – 30. kolovoza 2022.

U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje 29. i 30. kolovoza 2022. godine u prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu održana je Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama, na temu: Odgoj učenika – zajednički izazov Crkve i društva. Na Školi je sudjelovalo oko 280 vjeroučitelja iz cijele Hrvatske.

Katehetska ljetna škola započela je uvodnom molitvom koju su osmislili i predmolili Tina Rožić i Dragan Miličević, vjeroučitelji iz Šibenske biskupije. Zatim se u ime organizatora pozdravnim riječima i tematskim uvodom u program Škole sudionicima obratio prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK. Između ostaloga posebno je zahvalio mr. sc. don Josipu Perišu za 23 godine predanog rada i vođenja Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, kao i organiziranja Katehetske ljetne škole koja se pod njegovim vodstvom od 2000. godine održava u Splitu. Ujedno je čestitao i zaželio uspješan rad prof. dr. sc. Jadranki Garmaz, novoj predstojnici Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije.

KLJS 2022 14

U ime Hrvatske biskupske konferencije nazočnima se obratio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. „Čovjek, vjernik, uvijek je shvaćen kao katekumen, onaj koji je potreban stalnoga odgoja u vjeri kako bi mogao proniknuti u dubine Božjeg otajstva. Vjeronauk u školi, kao i čitavo djelo evangelizacije Crkve, želi tome pridonijeti na poseban način”, naglasio je mons. Hranić. Potaknuo je vjeroučitelje da se ne prestanu boriti za dobrog čovjeka, zrelog vjernika i odgovorno društvo. „Neka i ova Katehetska škola svojom novinom obnovi naše ushićenje kojim smo davno kao vjernici krenuli za Kristom te ga kao vjeroučitelji odlučitl tražiti, pronalaziti, nasljedovati i o njemu svjedočiti ljudskim nastojanjima, ljudskom riječju i kulturom, ljudskim životom, koji svoju puninu može zadobiti jedino u Kristu”, poticajno je zaključio mons. Hranić.

Okupljene sudionike pozdravila je i Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje, istaknuvši važnost odgoja mladih kao jedne od najvažnijih zadaća Crkve i društva i, u tom kontekstu, podsjetila je vjeroučitelje na njihovu ulogu u postizanju navedene zadaće. U ime domaćina prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup mons. Dražen Kutleša koji je istaknuo važnost poznavanja morala kao preduvjeta kreposnog života i odgoja za kreposni život u današnjem svijetu koji gubi osjećaj za grijeh. Potaknuo je vjeroučitelje da odgajaju dobre i svete učenike vlastitim primjerom života jer to je zalog izgradnje bolje budućnosti.

KLJS 2022 15 aUslijedio je radni dio s prvim predavanjem koje je pod naslovom „Digitalni savez“ u obrazovanju – znak novoga puta u školstvu održala dr. sc. Leali Osmančević, asistentica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. U svom predavanju istaknula je ključnu važnost odgojno-digitalnog saveza vjeroučitelja s učenikom u proaktivnom nastavnom korištenju svih prednosti koje nude nove digitalne tehnologije. Pojasnila je utjecaje i djelovanje digitalnih tehnologija te važnost razvijanja digitalnih kompetencija za razumijevanje „digitalnoga saveza“ u nastavi vjeronauka, ali i sveobuhvatnog pristupa otvorenosti koja isključuje indiferentnost u digitalnoj eri. Navela je dominantne razlike između tradicionalnoga i digitalno uvjetovanoga obrazovanja s naglaskom na praktične načine uporabe digitalnih alata i primjere djelovanja u „digitalnom savezu“ za unaprjeđivanje nastavnih procesa. Tehnološkim determinizmom stvorila se tzv. kultura kontroliranja radnji djece uz medije, ali i njihovim korištenjem. Razvila se digitalna kultura unutar koje današnje generacije već imaju djelomično određen tijek djetinjstva i obrazovanja, ali i naznaka ključnih temelja i vrijednosti za zreliju dob. Samim time se povećava odgovornost vjeroučitelja u odgoju za ispravno korištenje medija i digitalnih alata. Uporaba medija i digitalnih alata u nastavi ima za cilj i što ranije usvajanje i poučavanje vještine kritičkoga mišljenja i vrednovanja različitih sadržaja kojima je društvo, s naglaskom na djecu, svakodnevno izloženo. Upravo je vjeronauk jedan od čimbenika razvoja kritički odgovornih učenika s razumijevanjem cjelovitoga medijskoga prikaza društvene stvarnosti, ali i prepoznavanja te razumijevanja i razlikovanja medijski konstruirane stvarnosti, naglasila je dr. Osmančević. Pri poučavanju nužno je razumijevanje medijske i informacijske pismenosti, kao i transpismenosti kao krovnoga pojma, jednom od temeljnih ljudskih prava vezanoga uz razvijanje kompetencija u području kritičkoga vrednovanja informacija i sadržaja od najranije dobi. Medijski korisnici svoje kritičko mišljenje, vrednovanje, zauzimanje stavova i donošenje odluka oko društveno relevantnih tema temelje i na nastavi vjeronauka – jednoga od temeljnih predmeta za razumijevanje cjelovitosti i sveobuhvatnosti stvarnosti „digitalnoga saveza“ u školstvu te kvalitetne platforme za pretvaranje digitalnih izazova u trajne digitalne prilike, poticajno je zaključila dr. Osmančević.

KLJS 2022 18 aDrugo predavanje pod naslovom Vjeroučitelj u „virtualnom svijetu“: svjedok vjere i/li teološki stručnjak održao je prof. dr. sc. Mladen Parlov, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Na početku svog predavanja podsjetio je na Isusov nalog učenicima, svjedocima Uskrslog, da pođu po svem svijetu i učine njegovim učenicima sve narode. Kako bi mogli izvršiti nalog uskrsli Krist im je obećao snagu Duha Svetoga i vlastitu prisutnost u sve dane do svršetka svijeta. Osobitost svjedočanstva vjere koje su pozvani dati vjeroučitelji jest da se njihovo svjedočenje događa u svijetu. Predavač je ukazao na današnju situaciju u svijetu koji je raskršćanjen, sekulariziran i u kojem, kao posljedica odbacivanja transcendencije, prevladava moralni relativizam, a što je posljedično dovelo do sveopće dezorijentiranosti, posebno kod mladih. Mnogobrojni su izazovi na putu svjedočenja vjere poput svjetovne duhovnosti, pretjeranog individualizma, pesimizma i pastoralne tromosti. Kako se u takvom svijetu s tolikim izazovima svjedoči Krista? – upitao je prof. Parlov. Vjeroučitelji su pozvani svijetu navijestiti Isusa Krista kao najdublji sadržaj onoga čemu se nada svako ljudsko srce, a to je smisao ljudskog života, njegova čežnja za ispunjenjem, za mirom, radošću i ljubavlju. Kršćanstvo nije ljudski put k Bogu, nego Božji put k čovjeku. Krista svjedočiti znači svijetu pružiti poruku o Božjoj ljubavi koja se u Kristu objavila, ukazati na Isusa kao na Boga koji je iz ljubavi prema čovjeku i sam postao savršeni Čovjek. Poruka je to koja u sebi nosi silnu nadu koja može promijeniti ne samo pojedina ljudska srca, nego i cjelokupne društvene odnose. Najvažniji put i sredstvo svjedočanstva je radost koja se rađa iz vjere i iskustva Božje ljubavi koju je sam Bog izlio u naša srca. Vjeroučitelj je kao teološki stručnjak „kvalificirani svjedok Isusa Krista” koji je pozvan biti tražitelj, hodočasnik i sluga Riječi kako bi plodno odgajao mlade u vjeri, istaknuo je prof. Parlov. Preduvjet za kvalificirano svjedočanstvo nije samo veće znanje o Isusu Kristu, nego ponajprije iskustvo Gospodinove blizine koju se želi s drugima podijeliti i koju je moguće postići jedino ozbiljnom svakodnevnom molitvom i redovitim sakramentalnim životom. Vjeroučitelj nije poslao sama sebe, već je dionik poslanja koje mu povjerava Gospodin preko Crkve. Vjeroučitelj je pozvan povjerene dužnosti vršiti u Kristovu Duhu. Kod pružanja kvalificiranog svjedočanstva vjeroučitelj ne nameće drugima vlastito religiozno iskustvo, nego svjedoči silna djela što mu ih učini Gospodin. Svjedočanstvo koje su pozvani dati vjeroučitelji bit će onoliko plodno i autentično koliko vjeroučitelj stavlja Krista u središte, odnosno onoliko koliko je svjedočanstvo obilježeno crkvenošću, ljubavlju prema Crkvi, zaključio je prof. Parlov. Uslijedila je tematska rasprava na kojoj su predavači odgovarali na brojna pitanja zainteresiranih vjeroučitelja.

Primjere dobre prakse, pod zajedničkim naslovom Zajedničke vrijednosti Crkve i društva: interaktivni prikaz vjeronaučnog sadržaja, predstavili su Marina Šimić, Petar Kelvišer i Sanja Pešić, vjeroučitelji iz Splitsko-makarske nadbsikupije. Marina Šimić, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi „Tučepi“ iz Tučepi, u sklopu teme iz VI. razreda „Od ropstva do slobode“ predstavila je nastavnu podtemu Zlatno tele današnjice s ciljem da vjeroučiteljima pokaže kako prepoznati realizaciju afektivnog, odnosno odgojnog ishoda, kako unatoč digitalizaciji sačuvati odnosni nastavni proces i odgojni savez obitelj – škola – župa te kako pomoći učenicima u sustvaranju nastavnog procesa.

KLJS 2022 59

Petar Kelvišer, vjeroučitelj u Osnovnoj školi Stjepana Ivičevića u Makarskoj, u sklopu podteme iz VII. razreda o starozavjetnom proroku Amosu predstavio je radionicu Korupcija, zlo našeg vremena. Glavni cilj ovog prikaza bio je kroz konkretne korelativne primjere i aktivnosti pokazati ulogu učenika kao sudionika i sustvaratelja nastavnog procesa koji je spreman preuzeti ulogu u Crkvi i društvu. Prezentiranim aktivnostima i raznovrsnošću korištenih metoda, kao i vještinama koje učenici razvijaju kroz proaktivno sudjelovanje u radionici, a s obzirom na najavu uvođenja predmeta „Kritičko mišljenje“ kao alternative osnovnoškolskom vjeronauku, pokazao je kako i školski vjeronauk može poticati i potiče učenike na razvoj kritičkog mišljenja.

Sanja Pešić, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Josipa Pupačića u Omišu, u sklopu teme iz VIII. razreda „Katolička Crkva i kršćanstvo u Hrvata“ predstavila je projektnu nastavu Stopama vjernih predaka koju je provela sa svojim učenicima u školi. Istraživačkim radom, uz primjenu digitalnih alata, učenici su otkrili utjecaj Katoličke Crkve na hrvatsko društvo, kulturu, tradiciju i umjetnost.

KLJS 2022 62Poslijepodnevni program prvoga dana Katehetske ljetne škole nastavljen je u novosagrađenoj crkvi Svete Obitelji u Solinu. Predavanje u crkvi o crkvi pod naslovom Dotaknuti Crkvu – Mistagoški govor o crkvi - promišljanja o crkvi Svete Obitelji u Solinu održao je don Miroslav Vidović. Protumačio je teološku, duhovnu, egzistencijalnu i spasenjsku simboliku i bogatstvo liturgijskog prostora crkve koja je djelo sakralnog umjetnika Marka Rupnika i njegova tima iz centra Aletti u Italiji. Zidovi oslikani prizorima iz povijesti spasenja žele katehizirati i evangelizirati, žele uvući promatrača u dinamičan dijalog s naslikanim. Sakralni prostor nas poziva čitati svoj život u svjetlu slikom prikazane povijesti spasenja. U središtu se ističe mozaik na kojem prevladava lik Isusa Krista kojeg okružuje 27 svetaca i blaženika. Sveci oko proslavljenog Krista predstavljaju zajedništvo univerzalne Crkve Istoka i Zapada, Crkve u Hrvata i mjesne Crkve, sljednice drevne Salone. Navedeno mnoštvo predstavlja Nebeski Jeruzalem, konačni cilj našega života. Vidović je pojasnio simboliku naslikanog grijeha praroditeljâ Adama i Eve, sliku Kajinova i Abelova prinosa žrtve, praoca Josipa u bunaru, zaspalu skupinu sakupljača pšenice, Noinu korablju, podignutu mjedenu zmiju u pustinji na putu izlaska iz egipatskog ropstva. Otvorio je razumijevanju i sliku razapetog Isusa koji tvori oblik čaše u zajedništvu s Marijom, učenicima i sv. Ćirilom i Metodom, sliku Izakova blagoslova Jakova, Mojsija koji izvodi narod iz Egipta, Jone u kitovoj utrobi, Isusa koji hoda po vodi i spašava Petra, Isusa koji hvata i povlači Adama i Evu iz ralja smrti, sliku mučenika koji se obraćaju Jaganjcu i zmaja koji biva bačen u ognjeno i sumporno jezero. Pojasnio je i simboliku oktogonalne krstionice unutar polukružnog mozaika na kojem su prikazani sakramenti. Cijeli liturgijski prostor komunicira dinamiku milosti Božje unutar naše grešnosti. Sakralni prostor nam posvješćuje krsno dostojanstvo djece Božje i poziva nas na život u skladu s takvim dostojanstvom.

Vrhunac prvog dana Katehetske ljetne škole bilo je euharistijsko slavlje koje je u crkvi Svete Obitelj u Solinu predvodio đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić u koncelebraciji s don Ivicom Pažinom i don Josipom Perišem te uz sudjelovanje oko 150 vjeroučitelja. Nadbiskup Hranić je u homiliji protumačio i aktualizirao evanđeoski izvještaj o mučeništvu sv. Ivana Krstitelja. „Spomendan mučeništva sv. Ivana Krstitelja nam poručuje da odgajati danas znači hrabro plivati i protiv struje ovoga svijeta, da se pobjeda zla počinje ostvarivati već ovdje i da je konačna pobjeda dobra, istine i pravde zagarantirana unatoč poteškoćama. Kristova pobjeda i njegove vrednote jamstvo su konačne pobjede i po euharistiji u nama djeluju i donose već ovdje plodove” – riječi su kojima je mons. Hranić ohrabrio i potaknuo prisutne vjeroučitelje na zauzeto odgojno svjedočenje. Nakon euharistijskog slavlja vjeroučitelji su posjetili kriptu i pomolili se na grobu splitsko-makarskih nadbiskupâ mons. Frane Franića i mons. Ante Jurića.

KLJS 2022 78a

Drugi dan Katehetske ljetne škole započeo je molitvom koju su pripremile i predmolile Ana Rücker i Ružica Anušić, vjeroučiteljice iz Zadarske nadbiskupije.

Predavanje pod naslovom VjeronaukKLJS 2022 86 a ‘za vrijeme odmora’ – O značenju vjeronauka izvan nastavnog procesa održala je dr. sc. Kristina Vujica s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Što bi uopće bio vjeronauk „za vrijeme odmora“ izmješten iz učionice i je li to pitanje za nas važno? – započela je pitanjem svoje predavanje dr. Vujica. Iako je vjeronauk odgojno-obrazovni predmet, ipak njegova odgojna dimenzija nosi prevagu. Koji su preduvjeti potrebni da bismo zaista istinski odgajali? – upitala je predavačica. Nužno je imati nutarnji autoritet koji se stječe i gradi znanjem, profesionalnim pristupom radu i stvaranjem odnosa povjerenja u kojem je jedino moguće odgajati. Ključno za vjeronauk u i izvan nastavnog procesa je krajnja zaokupljenost, trajna potraga za istinom. Istaknula je poteškoću koja se javlja kad vjeroučitelj posreduje sadržaj i nastoji pružiti odgovore na pitanja koja učenik nikada ne postavlja. Zaključila je da vjeroučitelj mora postavljati pitanja koja su od životne važnosti i koja odjekuju u umovima i srcima učenika. Mora kod učenika privesti k svijesti pitanja koja su u njemu već prisutna. Nakon što je to učinjeno, može se ukazati na to da su tradicionalni simboli u mitu i obredu izvorno zamišljeni kao odgovori na pitanja sadržana u samoj čovjekovoj egzistenciji. Suodnos pitanja i odgovora pruža smisao odgovorima i otvara um učenika za simbole prema kojima ga vjeronauk usmjerava. Tamo gdje se postavljaju ili pobuđuju pitanja i gdje se odgovori tumače u svjetlu pitanja, na djelu je humanistički duh. Sve znanosti postavljaju pitanja. Na tu činjenicu vjeroučitelj treba ukazati kako bi učenici mogli uočiti prožetost vjere i života, vjere i znanosti, vjere i umjetnosti. Tada vjeroučenici neće biti dezorijentirani u nemogućnosti povezati kršćanske simbole i suvremeni svijet u kojem žive. Učenici bi trebali osjetiti da kršćanski simboli nisu besmislice, da nisu u sukobu s ispitivačkim mišljenjem našeg vremena, nego da upućuju k onome što spada na krajnju zaokupljenost, na osnovu i smisao naših života. Prije nego dajemo odgovor, i možda važnije od bilo kakvog odgovora, treba probuditi pitanja, zaključila je svoje izlaganje dr. Vujica.

KLJS 2022 91Predavanje pod naslovom Perspektive odgoja i njegove preobrazbe održala je prof. dr. sc. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru. U svom izlaganju prikazala je i objasnila mnogobrojne statističke podatke te presjek reformi u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Navedenim prikazom ukazala je na društvene probleme i tokove, potaknula je vjeroučitelje na promišljanje o perspektivama i ciljevima odgoja i obrazovanja te im osvijestila važnost vlastitog odgojnog djelovanja. Istaknula je da je među ciljevima odgoja i obrazovanja razvoj jezično-komunikacijskih kompetencija najvažniji te će se, dugoročno gledano, društvene i humanističke znanosti pokazati najvažnijima. „Budućnost je u odgoju za vrijednosti”, naglasila je prof. Vican. „Kockamo li se budućnošću djece i mladih? Jesmo li svjesni manipulacija?” – upitala je profesorica s napomenom kako bismo svakodnevno trebali postavljati navedena pitanja. Pozvala je vjeroučitelje da trajno promišljaju ciljeve odgoja i promiču kulturu ravne hijerarhije, odnosno aktivnog sudjelovanja svih te kulturu radnih strategija u „duhu povjerenja i suradnje s jasnim društveno-kulturnim vrijednostima”.

 

KLJS 2022 99aNakon zanimljive i vrlo dinamične tematske rasprave vezane uz oba predavanja, uslijedile su dvije vrlo bogate prezentacije na okvirnu temu: Vjeronauk „za vrijeme odmora“: primjeri dobre prakse rada vjeroučitelja izvan nastave. Mario Žuvela, vjeroučitelj u Osnovnoj školi „Bijaći“ u kaštel Novom i u Osnovnoj školi „Ostrog“ u Kaštel Lukšiću, predstavio je višegodišnje iskustvo rada u udruzi mladih Ivan Merz i vođenje četiri internet portala u kojima obrađuje vjerske teme. O kakvom se vjeroučitelju radi svjedoči i deset napisanih knjiga, oko 300 skladanih pjesama, osmišljene nove društvene igre kojima djeca „bezbolno” usvajaju vjeronaučne sadržaje te valuesterapija koja ima za cilj ucijepiti vrijednosti u vlastiti život. „S malo dobrog odnosa čuda se mogu događati”, zaključio je vjeroučitelj Žuvela poticajnim riječima posredovana iskustva dobre prakse. Ivana Turkalj, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi „Ludina“ u Velikoj Ludini iz Sisačke biskupije, predstavila je rad učeničke zadruge u svojoj školi, mnogobrojne smotre, stručna međunarodna usavršavanja i projekte u kojima sudjeluje, Klub ideja za darovite učenike, mogućnosti povezivanja igre Minecraft s vjeronaučnim sadržajima te vlastita iskustva u poučavanju o holokaustu.

 

Fotogalerija: Danijela Musulin

Nakon tematske rasprave, vjeroučitelj Tomislav Krušlin predstavio je novu građu za natjecanje iz vjeronauka na temu „Svetišta hrvatskog naroda“. Sva predavanja i prezentacije dvodnevnog programa naizmjenično su moderirali predstojnik Ivica Pažin i viša savjetnica Sabina Marunčić. Katehetska ljetna škola zaključena je zahvalnim riječima mons. Đure Hranića i zajedničkom molitvom.

Toni Trutin

 

Zanimljivosti

Na jugoistoku Rumunjske postoji ikona Rasplakane Gospe za koju se vjeruje da je 1699. godine plakala 26 dana. Ikoni se pripisuje čudesno ozdravljenje od sljepoće stoga joj na blagdan Velike Gospe hrle tisuće hodočasnika.

Humor

– Tata ti si nogometaš pa ćeš me sigurno razumjeti. – Kaži sine. – Produžio sam ugovor s petim razredom na još godinu dana.

Poslovice

Ako hoćeš nešto reći, prvo provjeri tko će te slušati. (Gruzijska poslovica)