Vjeroučitelji sudjelovali u edukativnom programu Arheološkog muzeja u Splitu „Ususret Sudamji“

28. ožujka 2023.

U subotu 25. ožujka 2023. prva skupina od tridesetak vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije sudjelovala je u edukativnom programu „Ususret Sudamji“ koji je osmislio Arheološki muzej u Splitu, najstarija muzejska ustanova u Republici Hrvatskoj.

Osnovan je 1820. godine, nakon posjete cara Franje I. koji je bio oduševljen ostacima Salone i Dioklecijanovom palačom. Prije 101 godinu, zalaganjem don Frane Bulića, otvorena je zgrada u kojoj se danas nalazi. Cilj programa „Ususret Sudamji“ bio je upoznavanje iznimne religijske baštine antičke Salone, čija kulturna dobra oblikuju način života povijesnih dalmatinskih zajednica do današnjeg dana. U temeljima salonitanske kršćanske tradicije nalazimo lik sv. Dujma, čiji je blagdan snažno povezan uz identitet i povijest grada Splita. Program je uključivao obilazak Arheološkog muzeja, Priručne zbirke i lokalitete Salona te katedrale sv. Dujma i njezine Riznice.

IMG 9229

Na početku četverosatnog programa riječ dobrodošlice vjeroučiteljima je uputio dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Muzeja ističući važnost kršćanske zajednice u Saloni i sv. Dujma kao njezinog biskupa, koji su neraskidivo povezani s kulturnim, povijesnim, nacionalnim i vjerskim korijenima Hrvata. Potom se vjeroučiteljima obratila Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje koja je zahvalila vjeroučiteljima na sudjelovanju u edukativnom programu „Ususret Sudamji“ potaknuvši ih da motiviraju i uključe svoje učenike o ovaj vrijedni program.

Uslijedilo je razgledavanje izložbenog postava lapidarija, kamenih spomenika koji otkrivaju povijest Salone, središta rimske provincije Dalmacije i centra kršćanstva na istočnoj obali Jadrana. Uz stručno vodstvo Nina Švonje, kustosa Epigrafičke zbirke otkrivali smo povijest naših davnih predaka urezanu u kamen, koja prikazuje raznovrsne aspekte njihovog života i omogućava razumijevanje razvoja kršćanstva u prvim stoljećima na području Salone. Zanimljivo je da je nekoliko kamenih natpisa izvađeno iz zvonika katedrale sv. Dujma prigodom njegove restauracije krajem 19. i početkom 20. stoljeća, koji je do tada, u punom smislu te riječi, bio skriveni lapidarij. Od brojnih kamenih spomenika, arhitektonskih ulomaka, nadgrobnih spomenika i sarkofaga, kvalitetom izrade, monumentalnošću i simbolikom ističu se: sarkofag iz 4. stoljeća na kojemu je prikazan mit o Hipolitu i Fedri, zatim sarkofag Dobrog pastira, također iz 4. stoljeća, s alegorijskim prikazom Isusa Krista te sarkofag s prikazom prijelaza Izraelaca preko Crvenog mora, koji se od 14. do početka 20. st. nalazio u samostanu sv. Frane u Splitu i u kojemu su bile pohranjene relikvije sv. Feliksa.

IMG 9318

Nakon obilaska Muzeja, krenuli smo prema Solinu u kojemu se nalaze ostaci antičke Salone, gdje se vjeroučiteljima pridružila prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, predstojnica Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Ema Višić-Ljubić, muzejska savjetnica Priručne zbirke i lokaliteta Salona podsjetila je vjeroučitelje na povoljan geografski položaj Salone i cestovnu povezanost s unutrašnjosti preko kliškog prijevoja koji su uvjetovali brz i nesmetan razvoj ove antičke metropole. Po dolasku na Manastirine, najznačajniji salonitanski starokršćanski kompleks koji se nalazi izvan gradskih zidina, posjetili smo grob don Frane Bulića. Grob je izrađen u obliku kamenog sarkofaga, s natpisom: „Ovdje počiva don Frane Bulić, nedostojni svećenik i grešnik, čuvar pragova svetih solinskih mučenika“. Natpis je dijelom preuzet s nadgrobnog natpisa svećenika Ivana, na temelju kojeg je don Frane Bulić otkrio novo kršćansko groblje i baziliku sv. Anastazija na Marusincu.

Na prostoru Manastirina koji je od 1. stoljeća poganska nekropola, najvažniji kršćanski ukop vezan je uz salonitanskog mučenika i biskupa sv. Dujma. Imena mučenika, biskupa, visokih činovnika, vojskovođa i vjernika laika na nadgrobnim natpisima pronađenim na Manastirinama, oživljavaju početke kršćanstva u Solinu. O svetištu bazilike, grobu sv. Dujma i povezanosti salonitanskih biskupa s Rimom, govorio je Mario Matijević, lic. theol. Kult sv. Dujma razvio se odmah nakon njegove mučeničke smrti, a sredinom 5. stoljeća nad njegovim grobom podignuta je bazilika. Nakon propasti antičke Salone, sredinom 7. stoljeća relikvije sv. Dujma i drugih mučenika iz tog vremena prenesene su u Rim i u Split gdje se sv. Dujam počeo štovati i kao zaštitnik grada Splita.

Uz Manastirine posjetili smo Episkopalni centar, sagrađen nakon 313. godine koji se sastoji od dvojnih bazilika, krstionice i biskupove palače. O simbolici obreda kršenja, kao i o simbolici same krstionice, govorio je Mario Matijević, lic. theol. Okupljeni oko krstionice i vidno dotaknuti snagom i jačinom vjere davnih predaka, vjeroučitelji su zapjevali „Majko Ljubežljiva“.

 

Fotogalerija: Ivana Grabić

Na povratku prema autobusu kratko smo zastali u Tusculumu, zgradi koja je izgrađena također zaslugom don Frane Bulića i koja nosi naziv prema omiljenom izletištu rimske aristokracije u kojemu je posjedovao luksuznu vilu i veliki antički pisac i govornik Ciceron. Posjetili smo spomen-sobu don Frane Bulića i upisali u knjigu dojmova svoju zahvalnost za ljepotu koja nam je darovana.

Pred kraj programa vjeroučiteljima se obratio Ante Radovčić, prof., viši savjetnik specijalist u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije pozvavši vjeroučitelje da zajedno sa svojim učenicima aktivno sudjeluju u ovom iznimno važnom programu. Edukativni program završio je posjetom katedrali sv. Dujma u kojoj nas je Monika Stjepanović, kustosica Riznice podsjetila na bogatu povijest jedne od najstarijih katedrala na svijetu koja je prvotno bila mauzolej cara Dioklecijana. U njoj je povijest pomirila pogansku antičku, kršćansku srednjevjekovnu i modernu baštinu. Prisjećajući se poznate rečenice sv. Ivana Pavla II. „Ovdje povijest nije šutjela“, nastavili smo s razgledom stalnog postava Riznice katedrale koja se nalazi u palači Skočibučić Lukaris, sagrađenoj nad antičkim ostacima, koja svjedoči o vjeri i nadi, trudu i muci Splićana tijekom duge povijesti. U prizemlju i na dvije etaže Riznice smješteni su vrijedni umjetnički predmeti koji datiraju od antike do baroka, od kojih se osobito ističu: Splitski evanđelistar iz 7. ili 8. stoljeća, tri ikone Bogorodice s djetetom i relikvijari trnove krune, drva križa te sv. Dujma i sv. Anastazija.

Arheološki muzej u Splitu planirao je do blagdana sv. Dujma još dva termina za provođenje ovog hvalevrijednog programa za vjeroučitelje koji će se održati 15. travnja 2023. i 6. svibnja 2023. Zahvalni na sadržajno bogatom programu, rastali smo se sabirući dojmove ovog nadasve ispunjenog jutra.

Sabina Marunčić

Zanimljivosti

Dubrovačka je katedrala, prema priči, sagrađena novcima Rikarda Lavljeg Srca koji je 1192. doživio brodolom kod Lokruma i odlučio sagraditi crkvu na mjestu gdje je spašen, ali Dubrovčani su ga uspjeli nagovoriti da je bolje crkvu sagraditi u gradu.

Humor

Došao Mujo kod hože: – Fata me vara. – Razvedi se. – Ne mogu, volim je. – Onda se ne razvodi. – Ali stalno mi je na pameti to što je napravila. – Pa razvedi se. – Ne mogu zbog djece. – Onda nemoj. – Ali ne mogu joj oprostiti… – A ti onda promijeni vjeru – Kako će mi to pomoći? – Tebi nikako. Pomoći će meni. Maltretirat ćeš svećenika….

Poslovice

Tko pobijedi strah taj je i tigru opasan protivnik. (Indijska)