Rezultati pretraživanja

GALEB JONATHAN LIVINGSTON

Bila jednom dva monaha, koji su punih četrdeset godina živjeli u istom samostanu, a da se nijednom nisu posvađali.

“Molio sam ljude od znanosti i tehnike da mi naprave vlat trave. I napravili su. Izgledala je kao prava vlat: zelena, tanka, savitljiva. Kad sam je pogledao izbliza opazih da je mrtva. … Nije mogla disati. Nije mogla rasti. Nije mogla živjeti ni umrijeti. Osim imena nije zapravo imala ništa od prave vlati. Ni krava ni koza ne mogoše je pojesti ni dati od nje mlijeka. Čuo sam kako se sve vlati trave na svijetu smiju vlati čovjekove trave: Veliki ljudi ne mogu - unatoč svoj znanosti i tehnici - načiniti ni malu vlat trave.”

Phil Bosmans

Prepelicu zadesila strašna nesreća - zapalila joj se kuća.

Doletjela sjenica vidjeti što se dogodilo.

U San Franciscu postoji pet mostova na kojima se naplaćuje mostarina. Jednom vozaču je palo na pamet napraviti nešto neuobičajeno: kad je plaćao svoju mostarinu, platio je mostarinu i vozaču iza sebe.

preuzeto sa citati.hr

Jedan čovjek išao iz grada kući, jahao na magarcu, a njegov sin, momčić od petnaestak godina, išao pored njega pješice. Susretne ih jedan čovjek, pa reče:

- To nije u redu. Da ti jašeš, a dijete ide pješice. Tvoje su noge jače od njegovih.

1968. godine na Specijalnoj lakoatletskoj olimpijadi sudjelovao je Kim Peek, momak s teškim oštećenjem mozga, koji se natjecao u utrci na pedeset metara.

Kad pogledaš ovu sliku vidiš ljepotu, no tvoja percepcija je ograničena i ne vidi potpuni potencijal koju ovaj objekt ima u sebi:

Vidiš sliku malog djelića instrumenta. Ono što ne vidiš je ljepotu cijelog instrumenta. Ne možeš vidjeti sve njegove sofisticirane obline, rubove, elegantne linije i njegovo raskošno tijelo...

Ne možeš dodirnuti i osjetiti glatku ljepotu pomno odabranog drva, dotaknuti svaku pukotinu koje su posljedice posebne ljubavi i predanosti, osjetiti čvrste žice koje čak izazivaju bol na dodir...

Graditelj lađa donio je jednoga dana do svoje radionice uz luku dugačak zaobljeni drveni stup, koji se pravilno sužavao od jednoga kraja prema drugome, i komad uredno složena platna, te ih odložio uz radionicu.

Polako se bližio izlazak iz zatvora. U zatvoreniku se sve više budio strah pred susretom s ukućanima. Hoće li me primiti?

Govori samo o onome što ti je jasno, inače šuti. Govorništvo je umjetnost varanja i laskanja. Zamislite sebi onu tišinu koja bi nastala kada bi ljudi govorili samo ono što znaju. Ima ljudi koji govore, govore, govore – sve dotle dok napokon ne uspiju nešto reći. Tko mnogo govori – ili mnogo zna ili mnogo laže. Lako je govoriti kad se ima što reći, ali je teško imati što reći kad valja govoriti. Ma kako čovjek dobro govorio, kad previše govori, uvijek na kraju kaže neku glupost. Prava je muka i nevolja kad čovjek nema dovoljno duha u sebi da bi dobro govorio, ni dovoljno pameti da bi šutio. Neizrečena riječ je – zlato. Čini se da su ljudi stekli govor ne da sakriju svoje misli nego da prekriju kako nemaju nikakvih misli. Grmjeti znaju mnogi – ali sijevati? Srce i snaga pameti stvaraju govornika. Govornici nisu dobri radnici. Govor je izvor svih nesporazuma. Kad nemaš ništa za reći, ne govori. Michaels, govori (…) Uvidjet ćeš koliko je lako govoriti, samo govori. Slušaj me, slušaj s kakvom lakoćom ovu sobu ispunjavam riječima. Poznajem ljude koji mogu govoriti cijele dane da se ne umore, koji riječima mogu ispuniti svjetove (…) Čovječe, pruži sebi malo tvarnosti, jer ćeš proći kroz život potpuno neprimijećen. Bit ćeš samo broj u retku, kad će na kraju rata naveliko zbrajati kako bi izračunali razlike, i ništa više. A ne želiš biti jedan od nestalih, nije li tako? Želiš živjeti, zar ne? Pa onda, govori, neka se čuje i tvoj glas, ispričaj svoju priču! Slušamo te! Po njegovom mišljenju, koje čuva za sebe, porijeklo govora leži u pjesmi, a porijeklo pjesme u nužnosti da se zvukom ispuni prevelika i praznjikava ljudska duša. Kada muškarac ustane da govori, ljudi ga obično prvo slušaju pa tek onda gledaju. Kod žena je drugačije. Njih prvo ljudi pogledaju, pa ako im se svidi to što vide, tek onda slušaju. Velika je stvar znati pravo vrijeme govora i šutnje. Ne pokazuj sve što imaš, niti govori sve što znaš. Govor bi trebao biti poput suknje: dovoljno dugačak da bi pokrio temu, a dovoljno kratak da bi bilo zanimljivo. Prouči ono što se govori, a ne onoga tko govori. Misli što hoćeš, govori što moraš.

tekst preuzet sa http://mudremisli.net

Što bi ti napravio/la?....pred tobom je izbor. Ne traži pouku jer ne postoji.

Ali ipak pročitaj. Moje pitanje glasi: Bi li izabrao isto?

Proslavljeni komedijaš Grock dobije pismo puno uvreda.

Prijatelji mu preporuče tužiti autora pisma. Ipak, postoje granice, rekoše mu.

NEMOGUĆE je samo velika riječ koju koriste mali ljudi da bi lakše živjeli u svijetu koji im je dan umjesto da potraže snagu da bi ga promijenili. NEMOGUĆE nije činjenica, to je mišljenje. NEMOGUĆE nije izjava, to je izazov. NEMOGUĆE je mogućnost. NEMOGUĆE je privremeno. NEMOGUĆE je ništa.

autor nepoznat